Mi, potomci hrvatskih plemićkih loza, tradiciji vjerni sinovi, odani domovini i zakonima Republike Hrvatske, osnivamo na neograničeno vrijeme Hrvatski plemićki zbor i donosimo ovaj Statut na temelju Zakona o udrugama (NN 88 11. listopad 2001) i slijedećih odrednica
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Hrvatski plemićki zbor (u daljnjem tekstu Zbor) je udruga građana koja okuplja i objedinjuje hrvatsko plemstvo, zalaže se za održanje plemićkih tradicija i moralnih načela na dobrobit domovine Hrvatske. Zbor je nevladina neprofitna udruga građana.
Članak 2.
Zbor je pravna osoba. Upisuje se u Registar udruga građana pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske. Puni naziv udruge glasi: Hrvatski plemićki zbor. Kratki naziv je HPZ Uz naziv na hrvatskom jeziku, Zbor u pravnom prometu može koristiti i naziv na latinskom jeziku, Collegium Nobilium Croaticum. Sjedište Zbora je u Zagrebu, Palmotićeva 20. Zbor djeluje na području Republike Hrvatske može osnivati ogranke koji nisu pravne osobe
Članak 3.
Rad Zbora je javan. Javnost rada se osigurava preko Glasnika HPZ-a i preko Web stranica Zbora.
Članak 4.
Grb Zbora tvori povijesni Hrvatski grb u obliku štita, povrh kojega je stilizirana zlatna kruna hrvatskih kraljeva ukrašena s rubinima, kojoj krajevi ulaze u grb.
Pečat Zbora je okruglog oblika promjera 35 mm, s nazivom Zbora na obodu i umetnutim grbom Zbora u sredini.
Članak 5.
Zastava zbora je nebesko plave boje, a na njoj se nalazi s obje strane grba Zbora. Oko grba je s jedne strane natpis na hrvatskom jeziku Hrvatski plemićki zbor, a s druge strane natpis na latinskom Collegium Nobilium Croaticum, a sve je to obrubljeno na krajevima hrvatskim pleterom. Na vrhu koplja zastave je plamenac crvene boje zlatnim slovima na kome piše geslo Zbora «Što pređi ti namriješe, zasluži da zaista tvoje bude».
Zastava se ističe na skupštini, javnim skupovima i drugim prigodama po odluci Plemićkog stola uz zastavu Republike Hrvatske
Članak 6.
Značka Zbora je grb Zbora. Oko grba je natpis Collegium Nobilium Croaticum
Članak 7.
Zbor se utemeljuje sa ciljem okupljanja hrvatskog plemstva i nastavljanja plemićkih tradicija, razvijanjem kod članstva osjećanje domoljublja, odgovornosti, solidarnosti i potrebe poštivanja moralnih normi ponašanja kao svoj dug predcima koji su za posebne zasluge stekli plemićke titule.
Članak 8.
Radi ostvarivanja ciljeva iz prethodnog članka Zbor:
· osmišljava i provodi program rada u skladu sa ciljevima Zbora
· njeguje hrvatske povijesne vrijednosti
· povezuje hrvatske plemićke porodice
· radi na hrvatskom heraldičkom zborniku i promicanju genealogije
· promiče međusobno druženje i potpomaganje članova
· donosi odluke o svim pitanjima vezanim uz djelovanje Zbora
· surađuje s europskim plemićkim udrugama
· izdaje publikacije iz područja djelovanja Zbora
Članak 9.
Članovi Hrvatskoga plemićkog zbora su plemići i plemkinje, potomci hrvatskih plemićkih obitelji po neprekinutoj muškoj liniji, stariji od osamnaest godina i njihove supruge. To se odnosi na sve Hrvatice i Hrvate, koji su to po narodnosti ili po nacionalnom osjećaju, neovisno o državljanstvu, odnosno da li žive u Hrvatskoj ili inozemstvu. Članovi moraju nositi izvorna prezimena plemićkih obitelji.
Članovi Zbora imaju pravo birati i biti birani u sva tijela Zbora i sudjelovati u svim djelatnostima Zbora. Supruge plemića ne mogu biti birane u tijela Zbora.
Članak 10.
Uz punopravne članove Zboru se mogu pridružiti u svojstvu pridruženih članova osobe koje nisu plemići, povjesničari, heraldičari, genealozi i sl. radi posebnih zasluga koje su imali kod osnivanja Zbora ili će imati u budućnosti u ostvarenju ciljeva radi kojih je Zbor osnovan. Oni ne uživaju članska prava punopravnih članova. Ne plaćaju članarinu, ne mogu birati, niti biti birani u organe Zbora kao ni sudjelovati u donošenju odluka. Za svoj rad i zasluge mogu dobivati zahvalnice i druge nagrade, a kao uzvanici mogu biti pozvani na svečane manifestacije Zbora. Plemićki stol predlaže, a Veliko vijeće potvrđuje prijem pridruženih članova Zbora prema kriterijima posebnog pravilnika.
Članak 11.
Počasnim članom Hrvatskog plemićkog zbora, može postati zaslužan plemić-strani državljanin Uvjete prijema određuje Veliko vijeće po internom pravilniku.
Članak 12.
Za članstvo u Zboru prema članku 9., potrebno je podnijeti pismeni zahtjev. Zahtjevu se prilažu: životopis, dokazi o plemstvu, dokazi kontinuiteta u plemićkoj obitelji i preporuke dvaju članova Zbora. Plemićki stol, nakon obrade dokumentacije , utvrđuje vjerodostojnost dokumenata i podobnost kandidata, te predlaže Velikom Plemićkom vijeću prijem u članstvo. Po odobrenju, kandidat potpisuje pristupnicu kojom se obvezuje na poštivanje Statuta Zbora.
Veliko Plemićko vijeće odlučuje o članstvu i dodjeljuje povelju o članstvu na prijedlog Plemićkog stola.
Oba ova tijela imaju neograničenu slobodu prosudbe. Postupak za prijem utvrđen je posebnim pravilnikom.
Članak 13.
Članstvo prestaje smrću, svojevoljnim istupanjem ili promjenom prezimena ili ne plaćanjem članarine dvije godine. Isto tako supruge gube status člana u slučaju razvoda Članstvo se može ponovno zatražiti prema članku 9. U slučaju davanja netočnih podataka, nepridržavanja pravila Zbora ili etičkih načela plemstva, te djelovanja suprotnog ciljevima Zbora, član se može isključiti odlukom Plemićkog stola. Isključeni član ima pravo žalbe Velikom plemićkom vijeću. Odluka Velikog plemićkog vijeća je konačna.
Popis članova Zbora vodi Plemićki stol
Članak 14.
Zbor se financira iz:
· članarine
· sredstava prikupljenih od sponzora i donatora
· iz drugih izvora, sukladno Zakonu.
Članak 15.
Potpisnici financijskih dokumenata su osobe koje odredi Plemićki stol.
Članak 16.
Organi Zbora su:
- Veliko plemićko vijeće
- Plemićki stol
- Nadzorni odbor
- Senat.
- Sud časti
1. VELIKO PLEMIĆKO VIJEĆE
Članak 17.
Veliko plemićko vijeće je najviše tijelo Zbora, a čine ga svi članovi Zbora.
Članak 18.
Veliko plemićko vijeće obavlja slijedeće poslove:
· donosi Statut, njegove izmjene i dopune, te druge opće akte Zbora,
· bira i razrješava: predsjednika Zbora, 2 potpredsjednika, 9 članova Plemićkoga stola, 3 člana Nadzornog odbora, članove Senata i 3 člana suda časti , (kandidate predlaže Plemićki stol i)
· donosi strategiju razvoja Zbora
· utvrđuje program rada,
· donosi financijski plan,
· usvaja završni račun,
· odlučuje o promjeni sjedišta Zbora,
· donosi Poslovnik o radu Velikog plemićkog vijeća, Nadzornog odbora, Senata, Suda časti i plemićki kodeks etike,
· odlučuje o statutarnim pitanjima i prestanku rada Zbora.
· odlučuje o dodjeli priznanja i nagrada
Članak 19.
Veliko plemićko vijeće sastaje se prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje Veliko plemićko vijeće saziva se na zahtjev Plemićkoga stola. Plemićki stol obvezan je sazvati Veliko plemićko vijeće i kada to zatraži Nadzorni odbor ili najmanje četvrtina (1/4) članova. Pozive za zasjedanje Velikog plemićkog vijeća dostavljaju se svim članovima petnaest dana prije zasjedanja vijeća.
Članak 20.
Veliko plemićko vijeće punovažno odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti, ako je zasjedanju nazočna najmanje četvrtina (1/4) članova. Ako zasjedanju pristupi manje od četvrtine članova nakon isteka roka od 30 minuta, postojeći broj prisutnih članova se proglašava potrebnim kvorumom. Veliko plemićko vijeće donosi odluke dvotrećinskom (2/3) većinom glasova članova nazočnih zasjedanju, tajnim glasovanjem. Članovi mogu, ukoliko su spriječeni sudjelovati Velikom plemićkom vijeću, glasovati i pismenim putem. Jednako tako članovi mogu opunomoćiti druge članove da ih zastupaju kod glasovanja.
Članak 21.
Zasjedanje Velikog plemićkog vijeća vodi radno predsjedništvo koje Veliko plemićko vijeće bira iz redova prisutnih članova. Skupštinu otvara i predsjeda do izbora radnog predsjedništva predsjednik Zbora ili jedan od potpredsjednika
Rad Velikog plemićkog vijeća je javan i o njoj se vodi se zapisnik. koji se mora u skraćenom obliku objaviti. Postupak rada Velikog plemićkog vijeća utvrđen je Poslovnikom
Članak 22
Predsjednik i dva potpredsjednika biraju se na tri godine i mogu biti ponovno birani. Nadziru rad Zbora i njegovih tijela; da je u skladu s statutom i drugim općim aktima Zbora. Predstavljaju Zbor u javnosti.
2. PLEMIĆKI STOL
Članak 23.
Plemićki stol je izvršno tijelo Velikog Plemićkog vijeća, koje ga bira na tri godine. Plemićki stol ima devet članova koje bira Veliko plemićko vijeće iz redova članova Zbora. Izabrani članovi plemićkog stola međusobno dogovorom raspoređuju pojedine funkcije. Članovi Plemićkog stola su: kancelar, dva protonotara, čuvar pečata, herold notar, rizničar i dva člana. Članovi Plemićkog stola odgovaraju za svoj rad Velikom plemićkom vijeću Zbora, koje ih može razriješiti i prije isteka mandata na zahtjev više od polovice (1/2) članova Zbora.
Predsjednik i potpredsjednici Zbora članovi su plemićkog stola.
Članak 24.
Plemićki stol:
· organizira i rukovodi radom Zbora između dva zasjedanja Velikog plemićkog vijeća,
· izrađuje prijedloge programa rada Zbora,
· priprema strategiju rada
· izrađuje pravilnike
· saziva zasjedanje Velikog plemićkog vijeća Zbora, predlaže dnevni red i pripravlja materijale o kojima raspravlja Veliko plemićko vijeće uključivo listu kandidata za pojedine dužnosti
· provodi odluke Velikog plemićkog vijeća,
· odlučuje o raspolaganju sredstvima Zbora u okviru financijskog plana,
· prima nove članove,
· pripravlja prijedloge za izmjene i dopune Statuta i drugih općih akata Zbora,
· imenuje radne grupe za pojedine značajnije djelatnosti Zbora,
· obavlja sve druge poslove koje propisima ili općim aktima Zbora nisu stavljeni u nadležnost drugom tijelu.
· predlaže visinu pristupnine i članarine
· predlaže mjere za unapređenje rada Zbora,
· može kooptirati najviše do 1/3 članova do kraja svog mandata ali ih mora Veliko plemićko vijeće potvrditi na prvoj svojoj sjednici
· predlaže velikom plemićkom vijeću članove za priznanja i nagrade, koje se dodjeljuju po posebnom Poslovniku.
Članak 25.
Plemićki stol se sastaje prema potrebi, a najmanje jednom mjesečno. Sjednicu Plemićkog stola saziva kancelar, a mogu je sazvati predsjednik ili potpredsjednik. Sjednicu vode kancelar, a ukoliko to žele, mogu je voditi i predsjednik ili potpredsjednik. Plemićki stol punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovice (1/2) svih izabranih članova Plemićkog stola. Plemićki stol donosi odluke natpolovičnom većinom izabranih članova.
Kancelar je najodgovorniji za sazivanje i vođenje sjednica Plemićkog stola. On operativno zastupa Zbor i odgovoran je za zakonitost rada Zbora. Poslove Zbora vodi prema odlukama i smjernicama organa Zbora. Godišnje izvješće podnosi Velikom plemićkom vijeću.
Protonotar (zamjenik kancelara) predstavlja i zastupa Zbor po ovlasti kancelara ili u slučaju njegove spriječenosti. Protonotar brine o odnosima s članstvom. Drugi protonotar je posebno zadužen za suradnju s drugim udrugama i institucijama u zemlji i inozemstvu i vodi izdavačku djelatnost Zbora
Čuvar pečata glavni je administrator Zbora pruža logističku podršku svim organima Zbora i čuva pečat Zbora. Uređuje i čuva tekuću i arhivsku dokumentaciju
Notar održava web stranicu Zbora
Rizničar se brine o financijskom poslovanju Zbora, prikuplja članarinu i podnosi godišnje izvješće Velikom plemićkom vijeću .
Herold je zadužen za provjeru povijesnih i genealoških podataka kandidata za članstvo u Zboru te. uređuje i čuva genealoške dokumente članova Zbora.
Dva člana bez portfelja i rade na zadatcima Plemićkog stola.
3. NADZORNI ODBOR
Članak 26.
Nadzorni odbor nadzire rad i materijalno-financijsko poslovanje Zbora, a sastoji se od tri člana. Imenuje ga Veliko plemićko vijeće Zbora na tri godine. Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjedatelja. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova ukupnog broja svojih članova.
Predsjednik Nadzornog odbora može prisustvovati sjednicama Plemićkog stola
4. SENAT
Članak 27.
Senat je savjetodavno tijelo Zbora. U Senat se biraju ugledni i zaslužni članovi odnosno predstavnici sekcija Zbora na neodređeno vrijeme. Senat razmatra problematiku svih tijela Zbora, te im pomaže u radu. Članove Senata imenuje Veliko plemićko vijeće. Senat između sebe bira predsjedatelja.
Predsjedatelj može prisustvovati sjednicama Senata
5. SUD ČASTI
Članak 28.
Veliko plemićko vijeće bira Sud časti od tri člana, s mandatom od tri godine. Sud časti pokreće i provodi postupke, donosi odluke o kršenju statuta i narušavanju pravila plemićkog kodeksa članova Zbora
Članak 29.
Sve funkcije i članstvo u tijelima Zbora, članovi obnašaju dragovoljno i reizbone su.
Na sastancima tijela Zbora vode se zapisnici , koji se ovjeravaju na prvom slijedećem sastanku.
VI. POVIJEST
Članak 30.
Zbor je utemeljen na zasjedanju Velikog plemićkog vijeća 1995. godine u Zagrebu, na kome je donijet prvi Statut Zbora koji je dopunjen na zasjedanju Velikog plemićkog vijeća 27. studenog 2001 u Samoboru.
VII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 31.
Zbor prestaje postojati:
· odlukom Velikog plemićkog vijeća,
· odlukom nadležnog organa uprave,
· u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.
Veliko plemićko vijeće odlučuje o prestanku rada Zbora, ako to zahtijeva najmanje tri četvrtine (3/4) ukupnog broja članova Velikog plemićkog vijeća.
U slučaju prestanka djelovanja Zbora o imovini Zbora odlučuje Veliko plemićko vijeće
Članak 32.
Ovaj Statut donosi Veliko plemićko vijeće dvotrećinskom (2/3) većinom glasova prisutnih članova, a stupa na snagu danom izglasavanja.
Izmjene i dopune ovog Statute donose se u skladu s člankom 18.