STATUT

HRVATSKOGA PLEMIĆKOG ZBORA

Mi, potomci hrvatskih plemićkih loza, tradiciji vjerni sinovi, odani domovini i zakonima Republike Hrvatske, u godini Gospodnjoj 1995., osnivamo Hrvatski plemićki zbor i donosimo ovaj Statut na temelju slijedećih odrednica:

• pravo na opstojnost plemstva temelji se na plemenskom, državnom i obiteljskom kontinuitetu hrvatskog naroda, njegovu plemenskom saboru, na poveljama hrvatskih i europskih institucija, kuća i vladara, te na trajnom subjektivitetu hrvatske države;
• pridržavanje plemićke obveze i to u skladu s univerzalnim, na moralnim načelima utemeljenim, hrvatskim i sveeuropskim plemićkim kodeksom.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Hrvatski plemićki zbor (u daljnem tekstu Zbor) je udruga građana koja okuplja i objedinjuje hrvatsko plemstvo, a zalaže se za održanje nacionalnih i plemićkih tradicija, moralnih načela i dobrobit domovine Hrvatske. Zbor je nevladina bezprofitna udruga građana, koja svoj rad temelji na europskoj povijesnoj i kulturnoj tradiciji.

Članak 2.

Zbor je pravna osoba, a upisuje se u Registar udruga građana pri Ministarstvu uprave Republike Hrvatske. Naziv udruge glasi: Hrvatski plemićki zbor. Uz naziv na hrvatskom jeziku, Zbor u pravnom prometu može upotrebljavati i naziv na latinskom jeziku, Collegium Nobilium Croaticum. Sjedište Zbora je u Zagrebu. Zbor djeluje na području Republike Hrvatske. Radi boljeg rada Zbor ima ogranke po Republici Hrvatskoj. Ogranci nisu pravne osobe.

Članak 3.

Rad Zbora je javan. Javnost se ostvaruje davanjem obavijesti o radu Zbora tisku i drugim zainteresiranim medijima.

Članak 4.

Amblem Zbora čini povijesni Hrvatski grb u obliku štita, povrh kojega je stilizirana zlatna kruna hrvatskih kraljeva ukrašena s rubinima, kojoj krajevi ulaze u grb.

Pečat Zbora je okruglog oblika promjera 35 mm, s nazivom Zbora na obodu i umetnutim amblemom Zbora u sredini.

II. CILJEVI, POSLOVI I DJELATNOST DRUŠTVA

Članak 5.

Zbor se utemeljuje s ciljem objedinjavanja hrvatskog plemstva, održavanja nacionalnih i plemićkih tradicija.

Članak 6.

Radi ostvarivanja cilja iz prethodnog članka Zbor:

• osmišljava i provodi program rada u skladu s ciljevima Zbora
• zalaže se za duhovno jedinstvo i napredak domovine Hrvatske
• čuva i obnavlja Hrvatske kulturne i povijesne vrijednosti povezuje hrvatske plemićke porodice
• radi na hrvatskom heraldičkom zborniku i promicanju genealogije
• promiče međusobno druženje i potpomaganje članova
• donosi odluke o svim pitanjima vezanim uz djelatnosti i opstanak Zbora
• povezuje se s drugim europskim plemićkim udrugama
• izdaje publikacije vezane uz djelatnost Zbora

III. ČLANSTVO

Članak 7.

Članovi Hrvatskoga plemićkog zbora mogu biti plemići i plemkinje, tj. potomci hrvatskih plemićkih obitelji po neprekinutoj muškoj liniji, stariji od osamnaest godina. To vrijedi za sve Hrvate, koji su to po narodnosti ili po nacionalnom osjećaju, neovisno o državljanstvu, odnosno da li žive u Hrvatskoj ili inozemstvu. Članovi moraju nositi prezime plemićke obitelji.

Članovi Zbora imaju pravo birati i biti birani u sva tijela Zbora i sudjelovati u svim djelatnostima Zbora.

Članak 8.

Članom Hrvatskog plemićkog zbora, u iznimnom slučaju, može postati za Hrvatsku zaslužan plemić-stranac.

Članak 9.

Utemeljitelji Hrvatskoga plemićkog zbora kao takovi, članovi su Zbora.

Članak 10.

Za članstvo u Zboru prema članku 7., potrebno je podnijeti osobni pismeni zahtjev. Zahtjevu se prilažu: životopis, dokazi o plemstvu, dokazi osobnog kontinuiteta u plemićkoj obitelji i preporuke barem dvaju članova Zbora. Plemićki stol, nakon stručne obrade dokumentacije i mišljenja ogranka, utvrđuje vjerodostojnost dokumenata i podobnost kandidata, te predlaže Plemićkom vijeću prijem u članstvo. Po odobrenju, kandidat potpisuje pristupnicu kojom se obvezuje na pravila i načela rada Zbora.

Za članstvo prema članku 8. odlučuje Plemićko vijeće na prijedlog Plemićkog stola.

Članak 11.

Članstvo prestaje smrću, svojevoljnim istupanjem ili promjenom prezimena. Članstvo se mo- že ponovno zatražiti prema članku 10. U slučaju davanja netočnih podataka, nepridržavanja pravila Zbora ili etičkih načela plemstva, te djelovanja suprotnog ciljevima Zbora, član se može isklju- čiti odlukom Plemićkog stola. Isključeni član ima pravo žalbe Plemićkom vijeću. Odluka Plemi- ćkog vijeća je konačna.

IV. FINANCIRANJE RADA DRUŠTVA

Članak 12.

Zbor se financira iz:

• članarine
• sredstava prikupljenih od sponzora i donatora
• iz drugih izvora, sukladno Zakonu.

Članak 13.

Potpisnici financijskih dokumenata jesu predsjedatelj, protonotari i rizničar, te druge osobe koje odredi Plemićki stol.

V. ORGANI ZBORA

Članak 14.

Organi Zbora su:

• Veliko plemićko vijeće
• Plemićko vijeće
• Plemićki stol
• Nadzorni odbor
• Senat.

Članak 15.

Veliko plemićko vijeće je najviše tijelo Zbora, a čine ga svi članovi Zbora.

Članak 16.

Veliko plemićko vijeće nadležno je i obavlja slijedeće poslove:

• donosi Statut, njegove izmjene i dopune, te druge opće akte Zbora,
• bira i razrješava Predsjedatelja Zbora, članove Plemićkoga stola, Plemićkog vijeća, članove Nadzornog odbora, te članove Senata,
• utvrđuje program rada,
• donosi financijski plan,
• usvaja završni račun,
• odlučuje o promjeni sjedišta Zbora,
• odlučuje o statutarnim pitanjima i prestanku rada Zbora.

Članak 17.

Veliko plemićko vijeće sastaje se prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje. Veliko plemićko vijeće saziva se na zahtjev Plemićkoga stola. Plemićki stol obvezan je sazvati Veliko plemićko vijeće i kada to zatraži Nadzorni odbor ili najmanje četvrtina (1/4) članova. Pozive za zasjedanje Velikog plemićkog vijeća mora se odaslati svim članovima najmanje petnaest dana prije dana zasjedanja vijeća.

Članak 18.

Predsjedatelj Zbora koji je ujedno i predsjedatelj Plemićkog stola saziva Veliko plemićko vijeće i predsjeda zasjedanjem Velikog plemićkog vijeća.

Veliko plemićko vijeće punovažno odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti, ako je zasjedanju nazočna najmanje četvrtina (1/4) članova. Ako zasjedanju pristupi manje od četvrtine članova nakon isteka roka od 60 minuta, postojeći broj prisutnih članova se proglašava potrebnim kvorumom. Veliko plemićko vijeće donosi odluke dvotrećinskom (2/3) većinom glasova članova nazočnih zasijedanju, tajnim glasovanjem, osim u slučaju promjene Statuta kada je potrebna dvotrećinska (2/3) većina glasova svih članova.

Članovi mogu, ukoliko su spriječeni prisustvovati Velikom plemićkom vijeću, glasovati i pismenim putem.

Članak 19.

Plemićko vijeće je savjetodavno i šire operativno tijelo Velikog plemićkog vijeća. Plemićko vijeće ima trinaest članova, a bira ga Veliko plemićko vijeće s mandatom od sedam godina. Sjednicama Plemićkog vijeća prisustvuju i članovi Plemićkog stola. Sjednice Plemićkog vijeća saziva i vodi predsjedatelj Zbora. Održavaju se prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno. Predsjedatelj Zbora je dužan sazvati Plemićko vijeće na zahtjev najmanje polovice članova Plemićkog vijeća.

Plemićko vijeće:

• predlaže izbor članova Plemićkog stola,
• predlaže program rada Zbora,
• djelatno sudjeluje u provođenju programa rada Zbora po prijedlogu Plemićkog stola,
• prima nove članove,
• pripravlja prijedloge za izmjene i dopune Statuta i drugih općih akata Zbora,
• nadzire provedbu odluka Velikog plemićkog vijeća,
• predlaže mjere za unapređenje rada Zbora,

Plemićko vijeće donosi odluke većinom ukupnog broja članova.

Članak 20.

Plemićki stol je izvršno tijelo Plemićkog vijeća. Plemićki stol ima sedam članova koje imenuje Veliko plemićko vijeće iz redova članova Zbora. Članovi Plemićkog stola su Predsjedatelj Zbora, dva protonotara, kancelar, notar, rizničar i herold. Članove Plemićkog stola bira Veliko plemićko vijeće na prijedlog Plemićkog vijeća na vrijeme od pet godina.

Članovi Plemićkog stola odgovaraju za svoj rad Velikom plemićkom vijeću Zbora, koje ih može razriješiti i prije isteka mandata na zahtjev više od polovice (1/2) članova Zbora.

Članak 21.

Plemićki stol:

• organizira i rukovodi radom Zbora između dva zasjedanja Velikog plemićkog vijeća,
• pripravlja prijedloge za program rada Zbora,
• putem predsjedatelja saziva zasjedanje Velikog plemićkog vijeća Zbora, predlaže dnevni red i pripravlja sve materijale o kojima raspravlja Veliko plemićko vijeće,
• provodi odluke Velikog plemićkog vijeća,
• odlučuje o raspolaganju sredstvima Zbora u okviru financijskog plana,
• imenuje radne grupe za pojedine značajnije djelatnosti Zbora,
• obavlja sve druge poslove koje propisima ili općim aktima Zbora nisu stavljeni u nadležnost drugom tijelu.

Članak 22.

Plemićki stol se sastaje prema potrebi, a najmanje jednom mjesečno.

Sjednicu Plemićkog stola saziva i njoj predsjedava predsjedatelj Zbora.

Plemićki stol punovažno odlučuje ako sjednici prisustvuje više od polovice (1/2) svih izabranih članova Plemićkoga stola.

Plemićki stol donosi odluke nadpolovičnom većinom svih sedam izabranih članova.

Članak 23.

Nadzorni odbor kontrolira rad i materijalno-financijsko poslovanje Zbora, a sastoji se od tri člana. Imenuje ga Veliko plemićko vijeće Zbora na vrijeme od 5 godina. Članovi Nadzornog odbora između sebe biraju predsjedatelja. Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova ukupnog broja svojih članova.

Članak 24.

Senat je savjetodavno tijelo Zbora. U Senat se biraju ugledni i zaslužni članovi Zbora na neodređeno vrijeme. Senat razmatra problematiku svih tijela Zbora, te im pomaže u radu. Članove Senata imenuje Veliko plemićko vijeće na prijedlog najmanje 3 člana. Senat između sebe bira predsjedatelja.

Članak 25.

Predsjedatelj Zbora predstavlja i zastupa Zbor, te je odgovoran za zakonitost rada Zbora. Predsjedatelj saziva i vodi sjednice organa Zbora, a poslove Zbora vodi prema odlukama i smjernicama organa Zbora, podnosi godišnje izvješće Velikom plemićkom vijeću.

Protonotar (dopredsjednik) predstavlja i zastupa Zbor po ovlasti predsjedatelja ili u slučaju njegove spriječenosti. Protonotar brine o odnosima s članstvom.

Kancelar je tajnik Zbora i čuvar pečata. Brine se za odnose s članstvom, koordinaciju rada organa Zbora, pruža logističku podršku svim aktivnostima i zadužen je za odnose sa drugim udrugama i institucijama.

Notar je glavni administrator Zbora. Uređuje i čuva tekuću i arhivsku dokumentaciju i čuva genealoške dokumente članova Zbora.

Rizničar se brine o financijskom poslovanju Zbora, prikuplja članarinu i podnosi godišnje izvješće Velikom plemićkom vijeću .

Herold je zadužen za provjeru povijesnih i genealoških podataka kandidata za članstvo u Zboru. Vodi izdavačku djelatnost Zbora.

Članak 26.

Sve funkcije i članstva u tijelima Zbora, članovi obnašaju volonterski.

Članak 27.

Zbor prestaje postojati:

• odlukom Velikog plemićkog vijeća,
• odlukom nadležnog organa uprave,
• u drugim slučajevima predviđenim Zakonom.

Veliko plemićko vijeće odlučuje o prestanku rada Zbora, ako tako zahtijeva najmanje tri četvrtine (3/4) ukupnog broja članova Velikog plemićkog vijeća.

U slučaju prestanka djelovanja Zbora imovina Zbora pripada Prvostolnom kaptolu u Zagrebu, a cjelokupna arhiva Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 28.

Ovaj Statut donosi Veliko plemićko vijeće dvotrećinskom (2/3) većinom glasova svih članova.

Izmjene i dopune ovog Statute donose se u skladu s člankom 19.

Članak 29.

Ovaj Statut stupa na snagu danom izglasavanja.

 

Utvrđuje se da su promjene i dopune Statuta donesene na zasijedanju Velikog plemićkog vijeća Hrvatskoga plemićkoga zbora u Samoboru 2001. godine u propisanom postupku.