1. Uvod
Projekt eSchool predstavlja viziju škole (bliske) budućnosti max. 10 godina) u kojoj će svi učenici na svojim klupama imati osobna računala koja će predstavljati osnovno učeničko pomagalo.

Jedino će takva škola moći odgovoriti zahtjevima svoga vremena, obzirom na neospornu činjenicu da je već danas INFORMACIJA ta koja vlada svijetom i da se, već danas, a pogotovo sutra - većina informacija distribuira u elektronskom obliku (pored nešto starijih elektronskih medija: radija i televizije, pojavili su se i potpuno novi mediji kao što su Internet, CD-ROM i DVD. Također postoje elektronske verzije novina i časopisa, sve više je elektronskih knjiga i časopisa, pa se čak osnivaju i elektronske knjižnice).

Odgovoriti na te izazove tehnologije i pristupiti tom moru informacija moći će samo oni koji su za to na vrijeme pripremljeni. To pretpostavlja da učenici već u osnovnoj školi moraju imati mogućnost upoznati se i u svakodnevnoj praksi steći iskustvo u radu s informacijskim tehnologijama.


2. Koncept i mogućnosti primjene programa eSchool
Projekt eSchool (dalje program) pokrenut je dana 1.2.1999 godine i zamišljen je kao računalni program sastavljen od više modula koji bi omogućio:
  1. (gotovo) potpunu zamjenu svih papirnatih medija - odgovarajućim elektronskim. Papirnate bilježnice zamijenjene su elektronskim, papirnate knjige i radne bilježnice elektronskim itd. Testove i kontrolne zadatke učenici dobiju na ekranima svojih računala i na njima ih i rješavaju. Nastavnici vode elektronske imenike što omogućava roditeljima da od kuće preko modema imaju stalan uvid u ocjene kao i komentare pojedinih nastavnika
  2. neograničeno proširenje alternativne literature za obradu nastavnog gradiva jednostavnim instaliranjem neograničenog broja alternativnih udžbenika bez potrebe da ih učenici kupuju
  3. da se uporabom digitaliziranih knjiga iz školske knjižnice izbjegnu svi problemi sa brojem primjeraka i omogućio bi se istovremeni pristup svim učenicima do svake knjige u svako doba
  4. pristup različitim suvremenim izvorima znanja u elektronskom obliku - od Interneta do elektronskih enciklopedija i drugih edicija (od kojih neke čak i ne postoje u papirnatom izdanju)

3. Prednosti primjene programa eSchool
Navest ću samo neke od neospornih prednosti takvog (elektronskog) načina izvođenja nastave:
  1. Prestaje (skupa i ekološki štetna) potreba da se svake godine tiskaju ogromne količine udžbenika i svih drugih pratećih tiskanih materijala, uključujući i bilježnice svih vrsta.
  2. Vrijeme ranije potrebno za zapisivanje predavanja bit će moguće gotovo potpuno iskoristiti u kvalitetnije svrhe: dodatna tumačenja, objašnjenja, proširenja za što danas gotovo da i nema vremena.
  3. Nošenje preteških školskih torbi prepunih knjiga (što ni malo povoljno ne djeluje na kralježnice nosača) također postaje povijest. Osim eventualne opreme za odgojne predmete, učenici su u mogućnosti sve svoje školske zabilješke, zadatke i domaće zadaće iz škole odnijeti kući na disketi i na disketi ih sutra vratiti u školu.

4. Predvidljivi problemi u primjeni programa eSchool
Razvijajući ovaj program za koncept izvođenja elektronske nastave u bliskoj budućnosti, želio bih pokazati da razumijem društvenu situaciju danas kao i u onu u bliskoj budućnosti te navodim neke predvidljive probleme na koje bi u praksi naišla primjena ovakvog projekta kao i moje odgovore na te probleme:

1. Materijalne nemogućnosti društva i školstva da osigura računalo na klupi svakog učenika
Ovaj problem je samo prividno težak. Činjenica je da bi za svrhu koju je ranije opisana bila dovoljna računala sasvim prosječnih karakteristika za današnji stupanj razvitka osobnih računala. Također je činjenica da postojeća izuzetno jaka konkurencija na tržištu informatičke opreme neprekidno i vrlo brzo spušta cijene računala, tako da bi se već danas mogla nabaviti odgovarajuća računala po cijeni od cca 1000 DEM.

Imajući u vidu da bi takva računala mogla prosječno trajati pet godina na klupama - dolazimo do cijene od cca 200 DEM/godišnje - što je danas otprilike cijena prosječnog kompleta školskih knjiga, bilježnica i pribora.

Smatram da je realno za pretpostaviti da će za deset godina cijena odgovarajućeg računala biti 2-3 puta niža.

2. Današnje neadekvatno znanje nastavnog kadra za primjenu ovog projekta u praksi
Ovaj problem spada u ono što nazivamo "odgovoriti izazovima suvremene tehnologije". Pored specijaliziranih tečajeva za obuku nastavnika potrebno je računati sa tim da bi se u praksi radilo sa vrlo jednostavnim i prema korisnicima prijateljskom ("user friendly") sučeljem. Primjena ovog projekta u praksi svakako bi iziskivala da škola ima 1-2 zaposlena informatičara (kao nastavnike informatike ili tehničkog odgoja) koji bi kroz nastavu informatike ili informatičke grupe zajedno sa svojim učenicima radili na održavanju sistema, obuci učenika i nastavnika, dodavanju sadržaja na središnje računalo, digitalizaciju knjiga i ostale literature. Razumijevajući česte i poznate ljudske otpore prema svemu novom, a naročito prema novim tehnologijama, moram naglasiti da je u ovom slučaju prihvaćanje nove tehnologije imperativ koji donosi suvremeno doba i nastavnici ga neće moći izbjeći, jednako kao što ljudi nisu mogli izbjeći dolazak električne struje.

3. Nemogućnost da se cjelokupna nastava izvodi pomoću računala, odnosno zadržavanje bilježnica i olovaka u nekim situacijama
Namjena ovog projekta u praksi - ili bolje rečeno cijelog koncepta ovakvog izvođenja nastave nije u tome da u potpunosti izbaci papir, olovku ili odvikne učenike od pisanja rukom, crtanja ili držanja trokuta, već ide za tim da sve to zamjeni računalom tamo i kada je to opravdano, poželjno i potrebno. Na samom početku razmatranja primjenjivosti ovog koncepta potrebno je istaći da bi ovakav način izvođenja nastave bio primjeren i mogao se primijeniti samo na učenike viših razreda osnovne škole (5. - 8. razred), dok bi se za učenike nižih razreda u kojima se savladavaju vještine pisanja, čitanja i računanja nastava i dalje izvodila na dosadašnji način, uz upotrebu papira i olovke. Ističem da se ne smatram sposobnim da predlažem u kojem razredu bi trebalo početi sa izvođenjem elektronske nastave (jednom kada se u ovakav projekt krene najvjerojatnija je postepena dinamika u primjeni npr. započeti sa 8. razredima, proučiti prednosti i nedostatke u praksi, pa onda postepeno uključivati 7. razrede, pa 6. i tako dalje), ali smatram da koncept neće polučiti očekivane rezultate ako bi se primjenjivao u manje od dvije završne godine osnovne škole. Već sada je jasno da se ni u višim razredima osnovne škole pored odgojnih predmeta (tjelesni, likovni, glazbeni) računalo neće moći koristiti i u nekim drugim situacijama kao što je npr. nastava geometrije, praktična nastava iz kemije ili fizike. To naravno ne znači da računala neće naći barem djelomičnu primjenu u ovim predmetima -- tu su uvijek teorijska nastava, testovi i kontrolni zadaci.

5. Opis programa eSchool
Ovo i sljedeće potpoglavlje grafički je vrlo intezivno, pa je zbog ubrzavanja učitavanje stranice korišten sistem thumbnailova - sve slike u tekstu biti će vrlo male, ali klikom na njih ćete ih vidjeti u pravoj veličini.

Program se sastoji od dviju funkcionalnih cjelina (inačica): učeničke i profesorske.

Profesorska inačica sastoji se od jednog osnovnog modula - komunikatora; modula koji profesoru daje na raspolaganje različite mrežne funkcije programa.

5.1. Opis učeničke inačice programa

Učenička inačica sastoji se od dva osnovna modula:

  • središnja upravljačka jedinica

  • e-bilježnica

5.1.1 Opis središnje upravljačke jedinice učeničke inačice programa

Središnja upravljačka jedinica (dalje jedinica) eSchoola njegov je glavni modul. Iz izbornika središnje upravljačke jedinice pozivaju se svi pomoćni moduli programa, dok je ostali prostor ispunjen sa podacima o zadaćama koje učenik treba napisati te o proizvoljnim podsjetnicima koje si je učenik postavio.


Slika 5.1.1, Središnja upravljačka jedinica

Učenik u elektronskoj bilježnici ima mogućnost pribilježiti domaću zadaću koju treba napisati. Ti se podaci pojavljuju u gornjoj listi jedinice i to kao ime predmeta iz kojeg treba napisati zadaću dok se detaljni podaci (oni koje je učenik definirao) pojavljuju dvostrukim klikom na ime predmeta u gornjoj listi. Zadaće koje je učenik riješio brišu se iz popisa dvostrukim klikom na kantu za smeće ispod simbola zadaća. Kada učenik dvostrukim klikom na ime predmeta otvori detalje o nekoj zadaći, pruža mu se i mogućnost da otvori bilježnicu predmeta kojem zadaća pripada.



Slika 5.1.2, Detalji o zadaći

Ukoliko nema niti jedne pribilježene zadaće, iz estetskih razloga pojavljuje se natpis "Nisi pribilježio niti jednu zadaću". Pored zadaća učenik može proizvoljno postaviti i podsjetnike koji zauzimaju donju polovicu jedinice. Podsjetnici su ograničene dužine (50 znakova) i nisu direktno vezani ni uz jedan predmet. Briše ih se, kao i zadaće, dvostrukim klikom na kantu ispod simbola za podsjetnike (zvonca). U donjem dijelu jedinice nalazi se statusna traka sa pokazivačem trenutačnog vremena i pokazivačem statusa programa.

Jedinica ima dva izbornika i to: izbornik "Predmet" te izbornik "Alati".


5.1.2 Izbornik "Predmet"

Ovaj izbornik služi za pozivanje svih pomoćnih modula koje imaju veze sa školskim predmetima. Možemo, dakle, "otvoriti predmet" i dodati "novi predmet".



Slika 5.1.3, Izbornik "Predmet"

Kada učenik odabere otvaranje predmeta, otvara se dijaloški okvir sa popisom školskih predmeta "Popis predmeta".



Slika 5.1.4, Dijaloški okvir "Popis predmeta"

Odabirom jednog od tih predmeta, prikažu se svi dostupni resursi za taj predmet (elektronska bilježnica i neograničen broj elektronskih knjiga). Odabirom neke e-knjige ili e-bilježnice, ista se otvara te se dijaloški okvir popisa predmeta / resursa za pojedini predmet gasi. Za svaki je predmet, već postojeći ili tek dodan, automatski kreirana bilježnica. Bilježnica je ujedno i jedini "obavezni" dio kojeg svaki predmet mora imati. Knjige su u programu potpuno opcionalne (iako je jasno da će knjige vjerojatno imati svi predmeti ili barem velika većina njih) te se dodaju odabirom gumba "Nova knjiga" u trenutku kada smo odabrali predmet iz kojeg želimo tu knjigu dodati. Za format e-knjiga pogledajte poglavlje 5.3 "Opis elektronske knjige".

"Novi predmet" (izbornik "Predmet") služi za dodavanje novog e-predmeta na popis predmeta u eSchool-u. Tako učenik može pored osnovnih imati i neograničen broj izbornih predmeta.

5.1.3 Izbornik Alati"
Izbornik "Alati" služi za okupljanje svih manje važnih funkcija u programu.


Slika 5.1.5, Izbornik "Alati"

Prva stavka ovoga izbornika je "Raspored sati". Kao što i samo ime govori, odabirom ove opcije otvara se raspored sati kojeg si učenik podesi.


Slika 5.1.6, Raspored sati


Pri otvaranju, raspored sati nalazi se u zaštićenom modu koji sprečava učenika da nehotice obriše ili promijeni neki dio rasporeda. Učenik promjene može vršiti tek kada klikne na ključ u donjem lijevom kutu (što će rezultirati time da će crvena kugla pored ključa pozeleniti). Kada završi, bit će dovoljno da stisne na ključ ili na kvačicu da bi promjene bile spremljene.

Druga po redu opcija ovoga izbornika je "Raspored zvona". O upotrebljivosti ovog pomoćnog modula dalo bi se raspravljati, no ipak sam mislio da bi ga bilo zgodno uključiti.


Slika 5.1.7, Raspored zvona

Opcija "Dodaj podsjetnik" vši istu funkciju kao i dvostruki klik na zvonce na središnjoj upravljačkoj jedinici (dodaje podsjetnik).

Opcija "Samoispitivanje" prikazuje modul za samoispitne listiće. Baze samoispitnih listića mogu praviti učenici ili profesori, te ih zatim razmjenjivati. Svaki samoispitni listić sastoji se od pitanja i odgovora. Učenik prvo vidi pitanje, na njega odgovori u sebi, te da bi provjerio svoj odgovor pritisne gumb "Okreni", koji okrene stranu virtualnog listića tako da se vidi odgovor.



Slika 5.1.8, Modul za samoispitne listiće

Pravljenje novih baza sa samoispitnim listićima radi se odabirom opcije "Izrada listića za samoispitivanje" iz izbornika "Alati".

5.1.4 Opis pomoćnog modula 1 (elektronske bilježnice)


Slika 5.1.9, pomoćni modul 1 "Elektronska bilježnica"

Pomoćni modul 1, elektronska bilježnica, jedan je od najbitnijih modula eSchool-a. Elektronska bilježnica je editor za datoteke (bilježnice) u Rich Text Formatu (.rtf) koji podržava sve funkcije rada na tekstu koje bi učeniku mogle zatrebati.

Tako e-bilježnica u svom sadašnjem stanju ima slijedeće mogućnosti:
Bold - Italic - Underline - Boja - Pozicioniraj lijevo - Pozicioniraj centralno - Pozicioniraj desno - Indent (slobodno horizontalno pozicioniranje teksta) - Bullet (lista sa bulletima) - Broj u indeksu - Broj kao potencija - Pretraživanje bilježnice - Printanje proizvoljnog dijela ili cijele bilježnice - Pribilježavanje zadaće

RTF format bilježnice omogućava učeniku još i da u bilježnicu postavi sliku (drag'n'drop-om iz bilokoje Windows aplikacije ili copy/paste-om), te da u bilježnicu postavi link na bilokoju datoteku (također drag'n'drop-om ili copy/paste-om te datoteke u bilježnicu).



5.2 Opis profesorske inačice programa

Profesorska inačica eSchoola ima velik broj opcija koje učenička inačica nema. Izgled središnje upravljačke jedinice, baš kao i njen sadržaj gotovo je potpuno promijenjen.


Slika 5.2.0, Središnja upravljačka jedinica profesorske inačice programa

Gornji dio jedinice ima funkciju održavanja liste proizvoljnih podsjetnika koje profesor šalje, dok je iz donjega moguće birati najbitnije (i vjerojatno najčešće korištene) funkcije profesorske inačice. Gumb "Poruka" služi za slanje poruke nekom učeniku unutar učionice. Slanje se obavlja tako da profesor upiše ime i prezime učenika kojem želi poslati poruku (ili ga odabere s liste), te upiše tekst poruke i označi da li želi dodati učeniku podsjetnik ili ne.



Slika 5.2.1, Slanje poruke nekom učeniku

Izgled poruke primljene od profesora može se vidjeti na slici 5.2.2.


Slika 5.2.2, Izgled poruke primljene od profesora


Gumb Datoteka služi za slanje datoteke nekom učeniku unutar učionice. Kada profesor upiše kome želi poslati datoteku i odabere datoteku, proces slanja otpočinje. Po primitku datoteke, učenik biva obaviješten od strane učeničke inačice eSchoola.

Gumb "Lekcija" služi za slanje lekcije svim učenicima unutar učionice. Lekcije profesor izrađuje u Microsoft Powerpointu, i sprema ih na listu s koje ih kasnije može poslati po razredu. Čim učenik primi lekciju od profesora, ona se prikazuje na njegovom ekranu.

Gumbi "Broadcast poruka" i "Broadcast datoteka" vrše jednaku funkciju kao i gumbi "Poruka" i "Datoteka", ali bivaju poslani svim učenicima unutar učionice.

Gumb "Imenik" daje profesoru pristup elektronskom imeniku čiji je izgled moguće vidjeti na slici 5.2.3.


Slika 5.2.3, Elektronski imenik


6. Opis elektronske knjige

Prateći svjetske trendove, došao sam do zaključka da je najbolji format za e-knjige upravo HTML. Naime, HTML je zbog svoje jednostavnosti, snage i portabilnosti danas jedan od najboljih dostupnih file formata uopće. Pogledati primjer jedne e-knjige (tri stranice knjige iz povijesti za 7. razred Damira Agičića) možete ako kliknete ovdje. Tri su stranice i više je nego dovoljne da se shvati "što je pisac želio reći".



7. Uloga mreže
Jasno je da bi umreženje igralo veliku ulogu u učionici budućnosti. Osim što bi omogućilo komunikaciju među učenicima i profesorom, umreženje učionica imalo bi i neke druge, vrlo zanimljive svrhe. Da biste razumjeli kako ja (autor projekta) vidim umreženje jedne škole budućnosti, pogledajte shemu dolje.


Slika 5.4.1, Predviđeno umreženje škole

Da malo pojasnim shemu koju ste upravo pogledali.. U učionicama su učenička računala spojena na profesorovo, dok su sva profesorska računala spojena na središnje školsko računalo. Središnje školsko računalo služi kao odlagalište svih učenikovih bilježnica i ostalih podataka u varijanti da učenik ne posjeduje prijenosno računalo. Središnje učeničko računalo zakupljenim je vodom spojeno na Internet. Učenik od kuće može se spojiti na Internet, te se spojiti na središnje školsko računalo. Nakon što prođe autorizaciju (ime i šifra), učenik može pristupati svojim podacima na središnjem školskom računalu. Ovakva zamisao umreženja pruža neograničen broj mogućnosti.

Uzmimo (čisto kao primjer) učionicu iz engleskog. Profesorica iz engleskog želi djeci prirediti iznenađenje -- razgovor s pravim englezom. Ništa lakše! Jednostavno će svog prijatelja engleza zamoliti da se u određeno vrijeme spoji na Internet, a onda na središnje školsko računalo škole u kojoj ta profesorica radi. Djeca u učionici sva će se pridružiti u telekonferenciju, kojoj će se zatim pridružiti i englez i profesorica, te je profesorica iz engleskog ostvarila svoju nakanu - djeca preko Interneta mogu komunicirati sa englezom. Naravno, ovo ne može biti TAKO lagano. Naime, sigurnosni sustav koji će morati biti ugrađen u središnje školsko računalo neće Internet posjetioce propuštati u školsku mrežu. Tako bi se profesorica iz engleskog prvo javila administratoru i rekla mu da u (npr.) 15 sati dana tog i tog omogući pristup učionici iz engleskog s Interneta.

Uzevši u obzir činjenicu da je središnje školsko računalo spojeno zakupljenim vodom na Internet 24 sata dnevno, središnje školsko računalo može poslužiti i kao e-mail server (tako da učenici i osoblje škole može dobiti e-mail adresu) te kao Web server na kojeg učenici mogu postaviti svoje web stranice.
Središnje školsko računalo nužno bi sadržavalo i web stranice same škole, te razne dodatne sadržaje - npr. pretraživi popis učenika zajedno sa njihovom slikom i osobnim podacima itd.


8. Integracija škole sa Aktivnim Svjetovima
Brzine pristupa Internetu već su sada velike, a i stalno rastu. Ova činjenica dovela je do nevjerojatnog porasta broja građana u takozvanim Aktivnim Svjetovima (Active Worlds - www.activeworlds.com). To su potpuno trodimenzionalni svjetovi na Internetu, koji omogućavaju da ih korisnici istražuju i u njima grade. Kako će za nekoliko godina brzine pristupa Internetu biti nezamislivo veće nego danas, realno je očekivati i da će broj građana Aktivnih Svjetova biti skoro jednak onome korisnika Interneta (tj. gotovo svaki Internaut biti će građan Aktivnih Svjetova). Biti će sasvim normalno da kada se probudite odete u virtualnu kuću svoga prijatelja da vidite da li je budan, a ako je, da zajedno s njim odete u virtualno kino i pogledate film.

Ovo kratko objašnjenje Aktivnih Svjetova napisano je zato jer predviđam da je vrlo vjerojatno i škole budućnosti biti dostupne na Internetu kao dio Aktivnih Svjetova. Dakle moći ćete ući u školu preko Interneta, i prošetati njenim hodnicima, i čak ući u njene učionice (pretpostavivši da će škola postaviti kameru u učionice koje želi da budu dostupne putem Interneta).

Kao zaključak ovog poglavlja, iznosim činjenicu da je dobro osmišljeno umreženje škola od maksimalne važnosti.

9. Zaključak
Kao što sam rekao na početku, budućnost jest neizbježna. Svjestan da danas moj program nema primjenu, ja ću nastaviti raditi na njemu i usavršavati ga. Kada koncept digitalne škole uđe u javnost "na velika vrata", nadam se da ću moći ponosno uskočiti sa eSchool-om, i barem malo ubrzati neizbježno.

Ovaj dokument dostupan je za download. Odaberite format koji Vam odgovara:

eSchool - doc.zip (Komprimirani Word Document, 195 KB)
eSchool.doc(Word Document, 1.4 MB)


Ova stranica je optimizirana za Netscape Navigator 4.5 i Microsoft Internet Exploreru 5. Zadnji put obnovljeno 30.5.1999. Copyright Ivan Krstić, 1999. Pritisnite na pismo ispod ovog teksta da biste me kontaktirali.
Pošaljite mi e-mail